Autor: admin

  • Osvrt na peticiju i razvoj općine

    Prošlo je gotovo dva mjeseca od kada smo predali peticiju mještana u Općinu Brdovec u dva primjerka, jedan kao prigovor na sedme promjene prostornog plana, a jedan kao informaciju o nezadovoljstvu četvrtine biračkog tijela smjerom politike lokalne vlasti. Nitko nam se iz Općine nije javio usprkos tome što smo službeno zatražili odgovor. I dalje je na snazi politika samovolje načelnika kojem je njegova vizija razvoja u potpunosti zamijenila funkciju njegove pozicije. Načelnik općine je zaposlenik mještana, a ne njihov autokratski vladar.
    Velika je odgovornost voditi općinu i prije svega treba imati veliko poštovanje prema prirodi i prema ljudima koji žive u ovom kraju.
    Nametati viziju „napretka“ koja ne poštuje niti jedno od toga jasan je dokaz arogancije.

    Čini se da se financiranje Općine Brdovec bazira na prodaji općinskih dobara kojima se puni prenapuhani proračun. Smatramo da to nije niti mudro, niti održivo.
    Trenutno proračun Općine za 2026. godinu iznosi 26 000 000 EUR, od toga 18 000 000 EUR otpada na izgradnju Centra integracija u Prigorju Brdovečkom, gdje bi trebalo biti novo sjedište Općine.
    U proračunu Općine Brdovec planirano je sufinanciranje izgradnje Centra integracija od strane EU fondova u iznosu od 5 000 000 EUR te sufinanciranje kreditom HBOR-a u iznosu od 5 000 000 EUR, koji će godinama morati i otplaćivati.  A kako će se financirati ostatak od 8 000 000 EUR? Rasprodajom općinske zemlje???
    Ovakva je praksa već dugo prisutna u politici našeg načelnika. Sve se to dugo i pomno planiralo.

    Prvo je sva imovina sportskih društava, uključujući i Sportski moto klub „Savski Marof“, postala općinsko vlasništvo, pod izlikom da je to jedini način da se objekti legaliziraju. Prije par godina bili smo svjedoci načelnikovog pokušaja da motocross s Pepačevog brega prebaci u Vrbinu kako bi tu „preatraktivnu lokaciju“ prenamijenio u stambenu zonu. Naravno, za populističke potrebe trenutačne politike, spominjala se izgradnja staračkog doma na toj lokaciji. Međutim, stanovnici Prigorja su se digli na noge i dupkom napunili Staru školu i jasno i glasno rekli da su protiv toga.
    Nakon toga je krenula priprema projekta Cvijet Brdovca 2020, kojim se planiralo Šljunčaru i lovački dom, zajedno s okolnim privatnim parcelama, prodati talijanskom investitoru. Taj projekt nije uspio jer su privatni vlasnici odustali od prodaje.
    Općinski proračun za 2026. godinu pokazuje da Općina od njega nije odustala, jer se on ponovo spominje. Na upit vijećnice na sjednici Općinskog vijeća o trošku projektne dokumentacije načelnik je objasnio da je to projektna dokumentacija za Cvijet Brdovca.

    Cijelo se vrijeme sustavno pripremao projekt prodaje najvećeg općinskog bogatstva, Dugih njiva pod dvorcem Januševec, zemlje veličine 32 hektara.
    Smatramo da je put prenamjene oranica u građevinske čestice jasan pokazatelj nečasnih namjera. Naime, te su oranice bile kategorizirane kao osobito vrijedno poljoprivredno tlo i neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske. Takva se vrijedna zemlja čuva zakonom i on zabranjuje pretvorbu u građevinsko zemljište.
    Kako bi se izbjegla ta odredba zakona, vodstvo općine je prije desetak godina oranicu birokratski pretvorilo u park. Nikada niti jedna kuna niti euro iz niti jednog proračuna nije bio namijenjen niti potrošen kako bi se tamo stvarno napravio park. To je zemljište svo vrijeme, kao i dan danas, bilo korišteno kao njiva. Nakon toga, nikada zaživjeli park pretvara se parcelacijom u niz malih građevinskih parcela veličine 3 500 m2 koje se planiraju prodavati građevinskim poduzetnicima za izgradnju stambenog naselja s višestambenim zgradama.

    Iz Ministarstva poljoprivrede izjavili su da se do sada nikada nisu sreli s ovakvom dinamikom prenamijene tla. To se sve događa na najvećem prirodnom bogatstvu ovog kraja, u 21. stoljeću!
    Načelnik u zadnje vrijeme voli ponavljati floskulu da ne možemo više živjeti u prošlom stoljeću kada su kravice i konji vukli kola po cestama. Pri tome vizija napretka koju on propagira pripada baš u to prošlo stoljeće. Europski je parlament u svojoj rezoluciji od 10. rujna 2025. jasno istaknuo da su poljoprivredna zemljišta strateški važna za sigurnost hrane, gospodarski razvoj i okoliš. Poljoprivredno se tlo mora zaštititi od urbanizacije i gradnje kako bismo očuvali proizvodnju hrane i prirodnu ravnotežu.

    Sve načelnikove radnje usmjerene su k tome da se prodajom općinskog zemljišta financira megalomanski projekt Centra integracija, predimenzionirane općinske zgrade s kino dvoranom, knjižnicom i domom zdravlja i dva poslovna prostora.
    Pitamo se kako će tolika zgrada zadovoljiti zahtjevu EU za samoodrživost, jednom od glavnih uvjeta EU fondova za financiranje izgradnje? I treba li potrošiti 18 000 000 EUR na izgradnju takve zgrade? Ne bi li bilo ekonomičnije preurediti postojeću zgradu općine, koja također ima kinodvoranu i još puno potencijalnog prostora za druge sadržaje?

    Na pitanje što se planira sa sadašnjom zgradom općine i pripadajućim zemljištem nakon izgradnje Centra integracija, načelnik je odgovorio na način koji nas nimalo ne iznenađuje. Planira ga se prodati građevinskim investitorima.
    Na sve vapaje mještana i arhitektonske struke (na nivou države) načelnik se oglušuje do te mjere da u sedmim promjenama prostornog plana odlučuje do kraja devastirati  poljoprivredno tlo pod Januševcem i duž cijele Januševačke ulice ugurati zonu namijenjenu izgradnji zgrada poslovno-uslužne namjene, sve u cilju namicanja čim više novca prodajom javnog dobra.

    Na žalost na nivou Općine Brdovec ne smatraju relevantnom volju oko 2 300 mještana i ne nalaze shodnim niti odgovoriti na nju, a kamoli razgovarati s predstavnicima Inicijative mještana za očuvanje i pametan razvoj Općine Brdovec.

    Ivana Bošnjak

  • Care samo pare

    U svečanoj atmosferi podignut je kredit od 10.000.000,00 (deset milijuna) € za izgradnju nove općinske zgrade. 10 milijuna eura, nekadašnjih 75 milijuna kuna je prava sitnica, tek 2/3 proračuna iz 2024., 2023. itd. No to nije sve! Ukupna količina potrošenog novca je 18.427.122,26 €. Pitate se otkud ostalih 8 milijuna eura? Kasnije ćemo i o tome.
    Kredit koji je podignut zadovoljio je kriterije HBOR-a za otpis dijela glavnice u iznosu od 45% koji će pokriti Europski fond za regionalni razvoj. Rok otplate ovog kredita je 15 godina, što nas dovodi do iznosa od 300.000,00 € (2.250.000,00 kn) za otplatu godišnje. To, naravno, nije problem jer HBOR kao prihvatljiva ulaganja prihvaća samo financijski održiva ulaganja, odnosno to su projekti “s potencijalom za ostvarivanje adekvatnih novčanih tokova koji su u dovoljnoj mjeri dostatni za redovnu otplatu kredita”. Zgrada će dakle samu sebe otplaćivati, svi sretni i zadovoljni! Postavlja se samo jedno pitanje, kako će dom zdravlja, knjižnica, multifunkcionalna dvorana, lounge(???), ured općine i turističke zajednica generirati svotu od 300.000,00 eura godišnje. Kruže glasnine da domovi zdravlja i knjižnice nisu baš veliki izvori zarade u Hrvatskoj (srećom, jer im je namjena briga o građanima, a ne zarada). Kino dvorana i coworking prostor su onda valjda nositelji tog tereta, vjerojatno se očekuju projekcije češće nego u kinima u Zagrebu, koja se vjerojatno bore sa sve manjim zaradama zbog ovakvih ruralnih kina, a i coworking prostor će privući digitalne nomade iz najbogatijih dijelova svijeta! Programeri će dolaziti iz Londona, marketinški stručnjaci iz Berlina, menadžeri iz Pariza i plaćati ogromne svote novca za otplatu našeg kredita.
    Ne. Kredit ćemo otplaćivati mi, stanovnici općine. Iz kojih izvora će se financirati otplata kredita? Porez na dohodak je već na maksimalnoj razini od 20/30%. Možda će porasti cijena javnih vrtića, koja je prije izbora pala sa 140 € na 90 €? Možda će se smanjiti subvencija za Mali Kaj u kojem djeca jedu pohani parizer i igraju se na parkiralištu pa roditelji više neće plaćati 160 €? Da se školska djeca ne osjećaju zakinuto moglo bi se ukinuti i plaćanje boravka od strane općine i stipendije. Ostaju i opcije uvođenja novih poreza: porez na potrošnju, porez na nekretnine i porez na korištenje javnih površina – svi zvuče primamljivo. Možda AP spusti vlastitu plaću s 4000,00€? Malo vjerojatno.
    Sve cijene budu porasle, a općina bude posegnula za jedinom aktivnosti koju zna: rasprodaja općinske imovine. Sjećate se onih 8 milijuna od ranije? To budemo otplatiti rasprodajom. Rasprodaja društvene imovine je uspješno provedena na nacionalnoj razini, zašto ne bi i na lokalnoj? Poljoprivreda se ne isplati, i općinski vijećnici se slažu. Lakše je kupiti pokvareno meso i pesticidima zatrovano povrće u trgovačkim lancima nego baviti se tom zastarjelom aktivnošću.
    Čemu sve ovo? Da li je stara općinska zgrada i kino dvorana u derutnom stanju? Je. Je li oštećena u potresu i nesigurna za boravak? Nije, izvid nakon potresa je tako pokazao, samo je sustavno zapuštana. Gospoda koja tamo sjede već 15 i više godina nisu bili skloni održavanju prostora, samo su se pobrinuli za hranu i nove aute. Ne stignu se brinuti za našu, općinsku, zgradu, ali totalno, 100%, apsolutno će na novu paziti od prvog dana.

    Postojeća zgrada je sasvim zadovoljavajuća po veličini za potrebe općine I znatno manji je trošak obonoviti postojeću zgradu nego dizati kredit za novu.

    Hrvoje Šoštarić

  • Peticija predana!

    Naša Incijativa danas je urudžbirala 2373 potpisa sumještana koji se slažu da razvoj ovog kraja treba biti pametan i održiv. Protivimo se masovnoj izgradnji stambenih zgrada u našem kraju, želimo zaštitu dugih njiva ispred dvorca Januševac i zadovoljavanje infrastrukturnih potreba POSTOJEĆEG stanovništva. Zahvaljujemo svima vama koji nas podržavate na razne načine i nudite pomoć. Nije nas malo, zajedno možemo utjecati na budućnost svoga kraja!

    🙂
  • Peticija ide dalje

    Dragi sumještani i prijatelji Brdovca,

    i dalje prikupljamo potpise svih vas kojima je važno da razvoj Brdovca bude promišljen i održiv, bez prekomjerne izgradnje višestambenih zgrada koju zagovara aktualni ambiciozni projekt. I dalje prikupljamo potpise svih koji su naučili lekciju izgradnjom stambene zgrade preko puta Januševca i koji žele da dom za starije stvarno bude dom za starije, a ne još jedna betonska nakaza.

    Trenutačno smo otprilike na pola željenog broja potpisa koji će aktualnom načelniku jasno dati do znanja da Brdovec nije mjesto u koje treba uliti asfalt na svaku slobodnu parcelu, nego razvijena i prosperitetna općina koja traži viziju.

    Potpise naši volonteri prikupljaju osobno, obilazeći mjesto. Ne stojimo više na stanicama vlaka! Možete potpisati online peticiju na linku, a možete doći i osobno, svaki dan od 18 do 20 u Januševačku 1 kod željezničke postaje Savski Marof. Molimo vas da ne nasjedate na navodnu peticiju za izgradnju. Vjerujemo da Brdovec zna razlikovati istinu od laži.

  • Online peticija za očuvanje općine Brdovec

    Ovom peticijom tražimo sljedeće:  

    1. Gradnja na području Općine   Brdovec bude ograničena isključivo na obiteljske kuće, uz zabranu izgradnje višestambenih zgrada.
    2. Područje dugih njiva ispod dvorca Januševca ponovno bude proglašeno neotuđivim javnim dobrom i osobito vrijednim obradivim tlom radi očuvanja identiteta općine  i prirodnog te kulturnog bogatstva za buduće generacije.
    3.  Na pojasu uz Zagrebačku ulicu, na području bivših kasarni, bude prostor za sadržaje od općeg i javnog interesa (starački dom, vrtić,ambulante, tržnica…)  kako bi se potrebe postojećeg lokalnog stanovništva zadovoljile na  održiv i funkcionalan način.

    Ovim zahtjevima želimo očuvati tradicionalni seoski karakter i prirodne resurse našeg kraja, uz istovremeno omogućavanje razumnog i održivog razvoja u skladu s potrebama sadašnjih mještana i potrebama budućih generacija

    Peticiju možete potpisati na sljedećem linku:

    https://forms.gle/us8FSnocTUx2s4Yo6